| PRIČA
O KLESARU MARINU, OSNIVAČU REPUBLIKE SAN MARINO |
|
| |
Prije više od 17 stoljeća Marin
se rodio u mjestu Loparu na otoku Rabu. Rastući izučio je zanat za
klesara. U vremenima neimaštine Marin je u potrazi za kruhom krenuo
preko druge strane Jadranskog mora, pristavši na obala Apenina, smjestio
se u blizini današnjeg grada Riminija. Zbog svoje marljivosti i virtuoznosti
postao je vrlo cijenjen u kršćanskoj zajednici te tako postade đakon
biskupa Gaudientium. Bio je progonjen zbog svojih kršćanskih propovijedi
te je pronašao utočište na brdu Titan koji je bio teško pristupačan.
Tamo je sagradio malu crkvu, koje je brzo postalo utočište
za sve one što su tražili novi dom i zaklone u njemu. To je bila osnova
za razvoj današnjeg grada-države San Marina . Tamo se i danas nalaze
ostaci Sv.Marina. |
|
|
| |
| LEGENDA O SV.
KRISTOFORU |
|
| |
Stara legenda kazuje da je nakon smrti kralja Krešimira IV. Rabljane
snašla velika nevolja. Rab su 14. travnja 1075. svojim lađama opkolili
italski Normani. Nemoćni da se obrane od brojnog i naoružanog neprijatelja,
Rabljani pozvaše u pomoć svog zaštitnika, svetog Kristofora, na taj
način što su njegovu glavu u svečanom ceremonijalu iznijeli na gradske
bedeme.
I nekim čudom Normani su se udaljili 9. svibnja
ne osvojivši grad. Rabljani su dugo vremena posebno obilježavali taj
dan, a sv. Kristofora i danas drže za svog zaštitnika, čijim čudotvornim
moćima pripisuje još dvije uspješne obrane grada od napada Ugara i
Kroata, početkom 12. stoljeća
Sv. Kristofor zaštitnik je grada Raba. 9. svibanj
slavi se kao dan grada Raba. Također i dan sv. Kristofora 27. srpnja.
|
|
|
| |
| DRAGA
RAPSKA PASTIRICA |
|
| |
|
 Pastirica
Draga - koja se uzalud pokušava oduprijeti neobuzdanoj ljubavnoj
strasti pastira Kalifronta i koju je spasila tek božica Dijana,
zaštitnica djevica, okamenivši je - kao i mladić Kalifront - osuđen
da dovijeka obilazi izvor vode, ustvari nepresušan izvor Draginih
suza, i da sadi šumu na poluotoku koji i danas nosi njegovo ime.
Kalifront, nesagledivo star, imao je još zadatak - pamtiti rapsku
povijest i prenositi je kroz vjekove.
Draga, rapska pastirica - spjev je zadarskog
autora JURJA BARAKOVIĆA (1548-1628). Knjiga je prvi put objavljena
tek 1889. godine u izdanju JAZU.
Ta dva
lika, okamenjena Draga i u broncu saliven Kalifront, ponovo žive
svoj rapski život u fontani na glavnom rapskom trgu, radu akademskog
kipara Željka Violića.
|
|
|
|
Okamenjena Draga, rapska pastirica
|
Kristofor
|
|
|
|
| |
| MARKANTUN
DE DOMINIS |
|
| |
 Markantun
de Dominis, poznati crkveni pisac i fizičar rođen je na otoku Rabu
1560. Nakon školovanja u Padovi bio je profesor matematike, logike,
retorike i filozofije, te zatim senjski biskup i splitski nadbiskup.
Međutim najveći njegov doprinos je na području
prirodnih znanosti, a među najznačajnija djela spada studija o rastavljanju
svjetlosti, tiskana u Veneciji pod originalnim nazivom De radiis visus
et lucis in vitris perspectivitis et in irride, te njegove studije
u kojima među prvima objašnjava utjecaj Mjeseca na izmjenu plime i
oseke.
(slika: Bista Markantuna de Dominisa, iz palače obitelji Dominis)
 Zbog
kritika i rasprava o reformi crkve došao je u sukob s papom, morao
je bježati iz Venecije, vratio se u Veneciju za vrijeme pape Grgura
XV; nakon papine smrti Dominis je zatvoren, te je tako i umro, na
posmrtnom procesu proglašen je heretikom i javno spaljen sa svojim
spisima na trgu Campo del fiore u Rimu.
(slika: Palača obitelji Dominis u Rabu)
 |
|
|
